Foto: Goran Srdanov/Nova.rs

Vožnja bickla, poput ostalih fizičkih aktivnosti, predstavlja dobar način da se održi zdravlje u vreme epidemije koronavirusa. Međutim, lekari upozoravaju da bi povećani broj građana na biciklima u vreme kad su preduzete mere protiv širenja zaraze samo dodatno pospešile njeno širenje.

Predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu, doktor Zoran Savić ističe da je fizička aktivnost preporučljiva samo u situaciji gde se ne ugrožava zdravlje drugih ljudi.

„U aktivnosti vožnje nema ničeg lošeg, naprotiv, jako je dobra. Međutim, kad ste napolju vi se izlažete riziku, jer niste sami. Ako bi svi masovno počeli da voze bicikle po parkovima ili po trotarima, onda bi sve ove mere koje su preduzete bile uzaludne“, navodi Savić.

S druge strane predsednik udruženja „Ulice za bicikliste“, Zoran Bukvić smatra da su države poput Nemačke, Švajcarske, Novrševke, Slovenije dobro razumele značaj fizičke aktivnosti i u ovakvoj situaciji, te da su zbog toga svojim građanima ostavile slobodan izbor da voze bickl.

„Te aktivnosti su neka vrsta prevencije. Koliko primećujem, na ulicama sve više ljudi koristi bickl kao sredstvo prevoza, jer je to logična zamena u slučaju kad nemate auto i kad nema javnog prevoza. To je vid prevoza gde praktično nemate kontakte i izolovani ste. Stoga je bickl jedno od rešenja koje u ovom vremenu i u narednim mesecima može da bude dobro iskorišćeno kako bismo predupredili posledice epidemije“, objašnjava Bukvić.

Sa konstatacijom da su ljudi izolovani dok voze bickl, te da nisu sa drugima u fizičkom kontaktu, ne slaže se doktor Zoran Savić. On odgovara da su osobe koje koriste ovaj vid transporta jedino sigurne ukoliko su same na ulici.

„Kad je osoba koja vozi bickl sama tek onda nije izložena riziku, jer nema od koga da bude zaražen, niti može da bude prenosilac infekcije. Međutim, ako je ta vožnja masovna, oni će svakako biti u kontaktu. Tako što će prolaziti jedan pored drugog ili tako što će se mimoilaziti u susretu. U tim slučajevima postoji opasnost izlaganja potencijalnim uzročnicima infekcije“, upozorava Savić.

Savićev stav deli i epidemiolog Radmilo Petrović, koji navodi da je zbog rizične situacije u kojoj se sada nalaze svi građani, najbolje voziti kućni bickl.

„Zdravi ljudi, mlađi od pedeset godina, koji žele da održe kondiciju, oni bi trebalo da voze bicikl. Na javnim mestima sad nije trenutak za to, već isključivo u onim prostorijama gde nema koronavrusa. Vozači bickla možda nisu zaraženi, ali mogu da prođu kroz zražene predele“, napominje Petrović.

Ipak, saglasnost naših sagovornika postoji kad je reč o značaju vožnje bicikla, jednako koliko i u stavu da bi ubuduće trebalo više koristiti ovaj vid prevoza.

„Kad prođe epidemija, trebalo bi imati više bicikala na ulicama“, rekao je Petrović, dok doktor Zoran Savić naglašava da bi na taj način poboljšalo zdravlje građana i umanjilo zagađenje vazduha.

„Kad situacija to omogući i kad bude preporučljivo, svakako bi trebalo imati više bicikala. Trenutno svaka vožnja je mogućnost ostarivanja kontakata, a to nam nije potrebno“, tvrdi Savić.

Zoran Bukvić izrazio je očekivanje da će građani koji su se zbog epidemije koronavirusa opredelili da voze bicikle zadržati na tom obliku preveza i nakon završetka epidemije. On je apelovao na gradske vlasti u Beogradu da žute trake za javni prevoz, dok traje vanredno stanje, nemeni biciklistima. Kako ocenjuje, upravo će se na taj način smanjenom fizičkom kontaktu i sprečiti zaraza, a građanima omogućiti bezbedna vožnja.

„Tražimo da se, u ovom trenutku, žute trake obeleže simbolom bicikla. Mislim da bi to trebalo da ostane i posle vanrednog stanja, sve dok Beograd ne napravi odvojenu biciklističku infrastrukuru. Trenutno je broj biciklista u blagom porastu, stoga mislim da ih ne treba ostavljati u ‘zakonskom limbu’, već im treba omogućiti da se kreću žutim trakama“, apeluje Bukvić.

 

****

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram