Foto:promo

Siromaštvo je u Srbiji postojalo pre korone, postojaće i posle nje - ipak, pandemija je osvetlila i još jasnije pokazala sve probleme sa kojima se suočavaju najranjiviji. Građani iz socijalno osetljivih i ugroženih kategorija posebno su pogođeni krizom izazvanom koronavirusom i potrebna im je dodatna briga i podrška. Brojne organizacije i fondacije su se aktivirale i sada imaju mnogo više posla nego pre marta i zvaničnog proglašenja epidemije u Srbiji. Čini se da nevladin sektor mnogo više i konkretnije radi od onog Vladinog, institucionalnog.

Kroz projekat „Pomoć najugroženijim sugrađanima u borbi sa Kovidom 19“, obezbeđeno je 10.000 porodičnih paketa sa osnovnim namirnicama i higijenskim sredstvima, koji će biti podeljeni jednoroditeljskim porodicama, korisnicima narodnih kuhinja višečlanim porodicama, stanovnicima nehigijenskih naselja, porodicama koje brinu o deci ili odraslima sa invaliditetom, te pojedincima koji žive i rade na ulici. Projekat realizuje Fondacija Ana i Vlade Divac u saradnji sa Grupom 484 i uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške u Srbiji.

„U toku je drugi krug podele paketa našim najugroženijim sugrađanima i to u Šapcu, Užicu, Priboju, Vranju, Beogradu i Ćupriji. Tokom juna prvi paketi su podeljeni u sedam gradova Srbije – u Somboru, Leskovcu, Beogradu, Subotici, Somboru, Čačku, Nišu, Leskovcu i Prokuplju. Podelu pomoći realizujemo sa čak 110 lokalnih partnera – sa lokalnim institucijama, udruženjima građana i volontera i Crvenim krstom od kojih su mnogi dugogodišnji saradnici Fondacije i od kojih smo dobili veliku podršku i informacije o potrebama građana kada je u pitanju raspodela pomoći. Ovom prilikom želimo da se zahvalimo našim partnerima na projektu – Grupi 484 i Ambasadi Kraljevine Norveške u Srbiji“, rekla je Ana Košel, direktorka Fondacije Ana i Vlade Divac.

Foto:promo

Ukupno 1454 je podeljeno u Beogradu najugroženijima uz pomoć sledećih udruženja – Svratište za decu, Prihvatilište za stare (Kumodraška), Udruženje Dah, Krov nad glavom, Obrok za porodicu, Centar za unapređenje društva, USOP – Unija organizacija Srbije koje se bave zaštitom osoba koje žive sa HIV-om i AIDS-om i prevencijom HIV-a (u Beogradu i Novom Sadu) i HC ROM, Obrenovac.

Od toga je 580 paketa namenjeno ljudima koji nemaju svoj dom.

„Deca i porodice kojima Svratište pruža podršku su jedna od najugroženijih grupa u našem društvu, čiji je položaj dodatno ugrožen tokom trajanja epidemije korona virusa. Uz pomoć donatora, poput
Divac fondacije, podelili smo preko 1500 paketa sa hranom i higijenskim proizvodima. Hvala Divac fondaciji što je prepoznala potrebe dece sa kojom radimo i značaj usluge Svratište za decu“, izjavila
je povim povodom Mina Lukić, koordinatorka Svratišta za decu.

Cilj ovog projekta je pomoć porodicama koje žive na rubu ili ispod granice siromaštva, a u otežavajućim okolnostima svakodnevnog života, kao što je briga o bolesnom članu porodice, nezaposlenost ili gubitak posla. Porast straha, depresije i neizvesnosti, usled pandemije Kovida 19, dodatno otežavaju život ovih porodica. U toku dvomesečne akcije biće podeljeno ukupno 10.000 paketa.

Sve veća socijana nesigurnost

Brojne nevladine organizacije ukazuju na to da se od početka pandemije javlja sve više građana koji se plaše za egzistenciju – gubitak posla i socijalna nesigurnost postale su naša svakodnevica.

Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra nedavno je u izjavi za naš portal ukazala na to da se toj organizaciji javlja sve više samohranih majki koje se boje da će zbog nemaštine završiti na ulici, zajedno sa svojom decom.

„Javljaju nam se žene i mole da mi nađemo neka sredstva da im ne bi isključili struju. Zbog neizmirenih stanarina, nekima preti i da ostanu bez krova nad glavom”, objašnjava nam Ignjatović.

Ove žene su uglavnom zbog korone ostale bez posla u “neformalnoj ekonomiji”, a bez radnog mesta su ostali i očevi njihove dece koji bi trebalo da pomognu u izdržavanju.

“Socijalna pomoć, jednokratna materijalna pomoć, sve su to potrebe žena u teškoj ekonomskoj situaciji. Nismo se od devedesetih godina do te mere bavili socijalnim i ekonomskim potrebama žena. Sada nam se čini da su one uplašene. Posebno je reč o samohranim majkama”, upozorava naša sagovornica.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar