Foto: Lev Dolgachov / Alamy / Alamy / Profimedia

Iako poziva na solidarnost i odgovornost, privrednici primećuju da država popušta u redovnosti plaćanja obaveza. "To je najgore što može da uradi privredi", upozorava ekonomista Saša Đogović.

Ministarstvo privrede pozvalo je sve firme i preduzetnike na međusobnu solidarnost i odgovorno ponašanje, saopštivši da „jedino ukoliko u lancu uspemo da održimo likvidnost svih karika, uspećemo da, nakon prestanka važenja vanrednog stanja brzo podignemo privrednu aktivnost“.

Da je u ovom periodu opšte nesigurnosti od izuzetnog značaja da jedni drugima plaćaju na vreme, zaključili su i sami privrednici, a to je nekoliko puta naglašeno i tokom onlajn konferencija Srpske asocijacije menadžera (SAM).

Međutim, na pitanje moderatora konferencije Dejana Ranđića kako država u ovom periodu postupa kao partner privredi, pošto, kako je rekao „postoje zabrinjavajuće informacije da je prestala da plaća“, Dragoljub Damljanović, predsednik SAM i jedan od rukovodilaca u Šnajder Elektriku, potvrdio je da je i sam čuo takve tvrdnje.

“ Ja sam čuo od par naših članova i mojih saradnika, ne da je država prestala, ali da oteže sa plaćanjem, ritam se promenio. Sada čekamo da vidimo šta će da bude. Mislim da država mora da nastavi da plaća, jer ukoliko ona ne izmiruje svoja potraživanja, to je jako teško za sve u lancu potraživanja“ rekao je Damljanović tokom onlajn konferencije „Biznis u izazovnim vremenima“.

Beograd plaća samo prioritetne nabavke

Da država propoveda solidarnost, ali postupa drugačije pokazuje i iskustvo sagovornika portala Raskrikavanje.rs.

Oni su utvrdili je da je Grad Beograd dao nalog svojim preduzećima, u kome stoji da „sva plaćanja i obaveze prema državi, prema dobavljačima goriva, kao i plaćanje i nabavke svih dobara i usluga koje nisu na prioritetu prvog reda, odlažu se do daljneg“.

Da postoji obaveštenja o odluci grada od 23. marta, koje je potpisao zamenik gradonačelnika Goran Vesić, na teži način saznala je jedna beogradska privatna firma koja je pokušala da naplati dug od gradskog preduzeća za usluge izvršene još pre dva meseca.

„Rečeno im je da je to nemoguće“, piše Raskrikavanje.

Foto: Andrei Rahalski / Alamy / Alamy / Profimedia

 

Đogović: Ne sme se proizvoditi nelikvidnost

„Najgora stvar koju država može da uradi je da prolongira izmirivanje obaveza prema poveriocima. Tako šteti samoj privredi, koja je pri tome isporučila svoje proizvode i usluge“, kaže za Nova.rs ekonomista Saša Đogović.

„To ne bi smelo da se dešava, a posebno kada je reč o malim i srednjim preduzećima koja nemaju ili imaju male rezervoare likvidnosti. Ispada da, pored pandemije, da moraju da se bore sa neplaćanjem države, a povrh svega se traži da ne otpuštaju ljude“, ukazuje Đogović.

I organizacija NALED podseća državu da bi mogla da pomogne i ublaži eventualni rast nelikvidnosti u domaćoj privredi “ tako što bi izmirila svoje obaveze prema privredi, što je jedan od čestih apela privrednika upućenih resornim institucijama od proglašenja vanrednog stanja“, navode u saopštenju.

Zakon o rokovima plaćanja, koji je i usvojen još pre osam godina kako bi sprečio stvaranje lanaca nelikvidnosti u domaćoj privredi, propisuje da se ugovorom između privrednih subjekata ne može predvideti rok za izmirenje novčanih obaveza duži od 60 dana, dok u transakcijama u kojima je dužnik iz javnog sektora taj rok ne može biti duži od 45 dana.

U tom zakonu ne propisuju se duži ili drugačiji rokovi plaćanja tokom vanrednog stanja.

Privrednicima koji nalete na nesavesne platiše preostaje ili da potraživanje naplate bez pokretanja spora, putem medijacije ili arbitraže Privredne komore Srbije, ili da pokrenu postupak prinudne naplate.

Ako se odluče za prinudnu naplatu, međutim, mogli bi da budu proglašeni nesolidarnim i neodgovornim, ako je suditi po apelu Ministarstva privrede sa početka priče.

U tom saopštenju navedeno je, naime, da bi posezanje za prinudnom naplatom moglo da dovede do toga da veliki broj privrednih subjekata bude blokiran, nelikvidan ili onemogućen da radi, „što bi produžilo i otežalo oporavak domaće privrede“.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram