Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Epidemiološka situacija najkritičnija je u Beogradu, Šapcu i Novom Pazaru, a kapaciteti kovid bolnica u glavnom gradu popunjeni. I dok se država odlučila na otvaranje i izgradnju dodatnih kapaciteta za lečenje, naša sagovornica, pulmolog dr Dragana Jovanović skreće pažnju na to da hotelski kapaciteti stoje neiskorišćeni, i pita se da li je uopšte napravljen plan za suzbijanje epidemije.

Pročitajte još:

„Kapaciteti kovid bolnica u Beogradu su popunjeni, pa je noćas više desetina pacijenata zbrinuto u bolnicama u Požarevcu, Smederevu, Mladenovcu“, izjavio je u petak ministar zdravlja Zlatibor Lončar, i dodao da se radi na tome da se pronađu novi kapaciteti.

On je najavio da će biti otvorene privremene kovid bolnice u Kragujevcu, Nišu i Čigoti na Zlatiboru.

„Kada je reč o bolničkim kapacitetima- apsolutno su prenapregnuti“, poručila je i premijerka Ana Brnabić, uz najavu da će u novim kovid bolnicama, koje bi trebalo da budu izgrađene do jeseni, biti još oko 1.000 do 1.500 ležajeva.

Zlatibor Lončar i Ana Brnabić Foto: TANJUG/ RADE PRELIC

Podsetimo da premijerka misli na dve nove kovid bolnice čiju izgradnju je pre četiri dana najavio predsednik Aleksandar Vučić.

„Velika kovid bolnica, kapaciteta 800 d0 1000 kreveta, biće izgrađena na Batajničkom drumu, između Zemuna i Batajnice, biće porušene tri zgrade i izgrađena velika bolnica koja će primati pacijente iz severnog dela Šumadije, Mačve i južnog dela Vojvodine. Druga, nešto manja biće izgrađena u Kruševcu“ rekao je on, dodajući da će ona primati pacijente iz južnog i centralnog dela Srbije.

Vučić je najavio i kupovinu deset modularnih bolnica koje se brzo sklapaju i rasklapaju i premeštaju zajedno sa lekarima, a koje će biti raspoređene po Srbiji.

Dr Kon: Bolnice su dupke pune

„Kada kažemo da su dupke pune bolnice, to kao da nikome ništa ne znači“, izjavio je gostujući u emisiji „Probudi se“ epidemiolog dr Predrag Kon. On je upozorio da je privremena bolnica u beogradskoj Areni napravljena i proširena, ali i da se razmatra da ona postane  mesto ne samo za lakše nego i za srednje teške slučajeve – što zahteva tehnički brzo reagovanje.

„Ako počnemo po kućama da ostavljamo obolele, imaćemo nagla pogoršanja i loš ishod, što se dešavalo u drugim zemljama. Dosta više, ljudi, dosta rasprave i politiziranja, počnite da nosite maske”, apelovao je dr Kon u subotu ujutru.

Dr Jovanović: Ima li plana za suzbijanje epidemije?

„Nisu mi jasne izjave  koje stižu sa sastanaka direktora medicinskih ustanova i Kriznog štaba sa zdravstvenim vlastima – da se radi sve kako bi se pronašli novi kapaciteti –  a da Krizni štab ni ne pomišlja da bi ti dodatni kapaciteti u većim gradovima, a naročito u Beogradu, mogli biti i neki hotelski smeštaji blizu kovid bolnica i odeljenja“, kaže za Nova.rs pulmolog dr Dragana Jovanović, profesorka u penziji Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Dr Dragana Jovanović Foto: Privatna arhiva

„Mnogi relativno lakši slučajevi bi se mogli tako bolnički lečiti, i nadzirati uz nekoliko doktora i dobar sestrinski kadar.

Za one kojima je potrebna kiseonična terapija, a nisu za poluintenzivne ili intenzivne jedinice, moglo bi se naći privremeno rešenje u postojecim neraspodeljenim koncentratorima kiseonika ili čak bocama za kiseonik, kao što mnogi pacijenti sa hroničnom opstrukcijskom bolešću pluća imaju već u svojim kućama.

Sa druge strane, blizina hotela bolničkim intenzivnim jedinicama bi omogućila da se oni koji se iznenada pogoršavaju, nađu za desetak minuta u infektivnoj klinici“, objašnjava dr Jovanović.

Gde je plan za suzbijanje epidemije?

„Članovi kriznog štaba su morali da naprave plan za suzbijanje epidemije, makar dok je epidemija bila na početku, a ne da ovu fazu opet dočekaju nespremno“, kaže za Nova.rs dr Dragana Jovanović.

„Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvena vlast je u obavezi da načini odgovarajuću strategiju, a pre svega za epidemije odnosno pandemije. To predstavlja ujedno prioritet i najznačajniji deo zdravstvene politike jedne zemlje u vezi zaraznih bolesti, a tek potom dolaze na red druge strategije poput one za kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti itd.

Strategiju za epidemije i pandemije predlaže Republička stručne komisija (RSK) Ministarstva zdravlja za zarazne bolesti, koja zatim prema toj strategiji načini akcioni plan – planiranje mera sprečavanja i suzbijanja takve epidemije, što sve očito nije urađeno od strane RSK za zarazne bolesti. Procedura kaže da ta strategija, sa akcionim planom, potpisana od strane Ministra zdravlja, kao predlog ide na usvajanje na sednici Vlade Srbije“, kaže dr Jovanović za naš portal.

 

 

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare