Milan Ćulibrk Foto: Ivan Dinić/Nova S

Srbija je, prema izveštaju Eurostata, najbolja po stopi ekonomskog rasta u prvom kvartalu 2020.godine, ali glavni urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk za N1 ukazuje da taj podatak građanima Srbije ništa ne znači, i da malo ko zna da je prošle godine svetski rekorder po rastu BDP-a bio Južni Sudan, a da su u top 10 bile zemlje poput Tadžikistana i Burundija u kojima bi, kako je istakao, malo ko želeo da živi.

Privreda Srbije je, prema Eurostatu, u prva tri meseca ove godine porasla za pet odsto, a Ćulibrk ocenjuje da je to posledica naše loše privredne strukture i ničeg drugog.

Izvesno je, kako dodaje, da ćemo ove godine, usled krize izazvane pandemijom koronavirusa, imati recesiju i samo je pitanje da li će ona biti tri odsto, koliko procenjuju MMF i Fiskalni savet, ili još dublja ako se zdravstvena situacija dodatno pogorša.

Ćulibrk podseća da je smederevska železara ugasila jednu visoku peć, a da je ta kompanija, uz kragujevački Fijat koji takođe radi smanjenim kapacitetom, najveći izvoznik iz Srbije, te da je već na osnovu toga jasno da nas očekuje značajan pad BDP-a.

Srbija dve trećine svojih proizvoda izvozi u zemlje EU od kojih će neke ove godine imati pad privrede i od po 10 odsto, ukazuje urednik NIN-a.

„Naša vlast pokušava nas da ubedi da neće biti problema, a bilo bi lakše svima da nam otvoreno kažu – biće problema, neće ih biti lako rešiti (…) da imamo i optimistički i pesimistički scenario. Kod nas se sve svodi na optimistički za koji nema pokrića“, ističe Ćulibrk.

Dodaje i da u Srbiji ništa nije u skladu sa normalnim ekonomskim principima, jer oni koji troše žive bolje od onih koji zarađuju. Naime, objašnjava sagovornik N1, plate u javnom sektoru su za 20 odsto više nego u privatnom sektoru, a država pritom obećava da u javnom sektoru neće biti otpuštanja, niti smanjenja zarada.

Privatni sektor, s druge strane, nema takve garancije, a mora sve to da izdržava, ističe Ćulibrk i upozorava da su na jesen moguća i masovna otpuštanja i smanjivanja zarada.

Veliki broj privrednika, posebno u uslužnim delatnostima, očekuje dodatnu pomoć države, a minus u budžetu je već premašio 305 miliona dinara, ukazuje Ćulibrk i podseća na 620 miliona evra izdvojenih za jednokratnu pomoć građanima u iznosu od po 100 evra, koje je trebalo pametnije rasporediti.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare